HR | EN

/uploads/49/55/4955124ac4fcdf5c00d7bf3a40c9f4be/Huic-A.jpg

Dr. sc. Aleksandra Huić

docentica

 

Aleksandra huić rođena je 1980. u Zagrebu. Na Odsjeku za psihologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2004. godine., a doktorirala 2012. godine. Od 2004. godine zaposlena je kao stručna suradnica u Centru za psihodijagnostičke instrumente (današnji Centar za primijenjenu psihologiju). Od 2008. godine radi kao asistentica i viša asistentica na Katedri za socijalnu psihologiju. Od 2017. godine radi kao docentica na  Katedri za školsku psihologiju i Katedri za razvojnu psihologiju Odsjeka za psihologiju.

Područja njezinog znanstvenog interesa obuhvaćaju teme iz socijalne psihologije obrazovanja, posebice školsku klimu, stavove i očekivanja nastavnika (vezane uz rod i seksualnu orijentaciju učenika), te interakciju između učenika i nastavnika, kao i međusobne socijalne odnose učenika. Bavi se i područjem dječjih prava, posebice pravom na participaciju u sustavu odgoja i obrazovanja. Zanima ju i prevencija loših razvojnih ishoda i problema mentalnog zdravlja adolescenata. Povezano s time do sada je surađivala na dva preventivna programa - prevencija kockanja kod adolescenata i prevencija seksualnog nasilja nad i među djecom i adolescentima.

Do sada je sudjelovala u radu petnaestak znanstvenih projekata, od toga sedam domaćih, jedan europski, te šest međunarodnih; tri razvojno-tehnička projekta od kojih je jedan međunarodni Tempus projekt. Interdisciplinarno surađuje sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Studijskim centrom socijalnog rada. Bila je suvoditeljica 17. I 24. Ljetne psihologijske škole, te mentor-savjetovatelj u desetak studentskih istraživačkih projekata, od kojih su dva nagrađena rektorovom nagradom. Pod njenim mentorstvom do sada je obranjeno 15-ak diplomskih radnji.
Do sada je objavila 26 znanstvenih radova (od čega su 3 poglavlja u knjigama, te 2 rada objavljena u ko-autorstvu sa studentom proizašla iz diplomskih istraživanja), te je ko-autorica i su-urednica jedne znanstvene knjige. Objavila je i 10 stručnih radova (većinom poglavlja u knjigama), te je podnijela 95 priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Adaptirala je i konstruirala desetak psihologijskih mjernih instrumenata. Recenzent je za preko 15 domaćih i međunarodnih časopisa. Bila je gostujući znanstvenik na University of Texas at Austin i ISCTE IUL, Lisabon, Portugal.

Aktivno se angažira i u organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova (do danas članica POO 11 različitih domaćih i međunarodnih skupova), te se bavi i aktivnostima popularizacije znanosti (do sada sudjelovala i/ili vodila 5 Psihofest-a, festivala popularizacije psihologije).  Jedna je od dobitnica državne nagrade za znanost u kategoriji popularizacija znanosti za 3. Psihofest – festival psihologije (2015).  
U preddiplomskim i diplomskim programima studija psihologije na Filozofskom Fakultetu nositeljica je i/ili sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima psihologija djetinjstva i adolescencije, uvod u predškolsku i školsku psihologiju, metodika nastave psihologije. Nositeljica je kolegija psihologija odgoja i obrazovanja na preddiplomskom studiju pedagogije na istom fakultetu, te kolegija edukacijska psihologija na preddiplomskom studiju fakulteta političkih znanosti. Bila je i gost predavač na edukacijsko-rehabilitacijskom i prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.
Završila je dodatnu izobrazbu iz metodike visokoškolske nastave, više edukacija iz područja statističke obrade podataka i psihologijskog savjetovanja, kao i edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz eu fondova. Bila je i polaznica međunarodne ljetne škole Europskog udruženja za eksperimentalnu socijalnu psihologiju.

Članica je Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore.

Područja njezinog znanstvenog interesa obuhvaćaju teme iz socijalne psihologije obrazovanja, posebice školsku klimu, stavove i očekivanja nastavnika (vezane uz rod i seksualnu orijentaciju učenika), te interakciju između učenika i nastavnika, kao i međusobne socijalne odnose učenika. Bavi se i područjem dječjih prava, posebice pravom na participaciju u sustavu odgoja i obrazovanja. Zanima ju i prevencija loših razvojnih ishoda i problema mentalnog zdravlja adolescenata. Povezano s time do sada je surađivala na dva preventivna programa - prevencija kockanja kod adolescenata i prevencija seksualnog nasilja nad i među djecom i adolescentima.

Do sada je objavila 26 znanstvenih radova (od čega su 3 poglavlja u knjigama, te 2 rada objavljena u ko-autorstvu sa studentom proizašla iz diplomskih istraživanja), te je ko-autorica i su-urednica jedne znanstvene knjige. Objavila je i 10 stručnih radova (većinom poglavlja u knjigama), te je podnijela 95 priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Adaptirala je i konstruirala desetak psihologijskih mjernih instrumenata. Recenzent je za preko 15 domaćih i međunarodnih časopisa. Bila je gostujući znanstvenik na University of Texas at Austin i ISCTE IUL, Lisabon, Portugal.

Odabrane publikacije

Rodrigues, D., Fasoli, F., Huic, A., & Lopes, D. (2018). Which partners are more human? Monogamy matters more than sexual orientation for dehumanization in three European countries. Sexuality Research and Social Policy, 15(4), 504-515.

Huic, A., Jelic, M., & Kamenov, Z. (2018). Essentialist Beliefs About Homosexuality Predict Positive and Negative Behavioral Intentions Toward Lesbian Women and Gay Men. Journal of homosexuality, 65(12), 1631-1655.

Rodrigues, D. L., Huic, A., & Lopes, D. (2018). Relationship commitment of Portuguese lesbian and gay individuals: Examining the role of cohabitation and perceived social support. Journal of Social and Personal Relationships. https://doi.org/10.1177/0265407518798051

Rodrigues, D. L., Huic, A., Lopes, D., & Kumashiro, M. (2019). Regulatory focus in relationships and conflict resolution strategies. Personality and Individual Differences, 142, 116-121.

Huić, A., Hundrić, D. D., Kranželić, V., & Ricijaš, N. (2017). Problem Gambling among Adolescent Girls in Croatia—The Role of Different Psychosocial Predictors. Frontiers in Psychology, 8(792).

Huic, A., Kranzelic, V., Hundric, D. D., & Ricijas, N. (2017). Who Really Wins? Efficacy of a Croatian Youth Gambling Prevention Program. Journal of gambling studies, 1-23. 

Huić, A., & Smolčić, I. (2016). Strategije održavanja prijateljstva i zadovoljstvo istospolnim prijateljstvima–efekti aktera i partnera. Društvena istraživanja, 25(1), 63-83.

Rodrigues, D., Fasoli, F., Huic, A., & Lopes, D. (2017). Which Partners Are More Human? Monogamy Matters More than Sexual Orientation for Dehumanization in Three European Countries. Sexuality Research and Social Policy, 1-12.

Ricijas, N., Hundric, D. D., & Huic, A. (2016). Predictors of adverse gambling related consequences among adolescent boys. Children and Youth Services Review. 67, 168–176

Huić, A., Jelić, M., & Kamenov, Ž. (2016). Što predviđa spremnost heteroseksualnih osoba na pozitivno i negativno ponašanje prema osobama homoseksualne orijentacije?. Kriminologija i socijalna integracija, 23(2), 79-109.

Kamenov, Ž., Huić, A., & Jelić, M. (2016). Manjinski stres i mentalno zdravlje osoba homoseksualne i biseksualne orijentacije: pregled empirijskih provjera modela manjinskog stresa iz perspektive hrvatskog društva. Kriminologija i socijalna integracija, 23(2), 2-39.

Ricijaš, N., Dodig Hundrić, D., Huić, A. i Kranželić, V. (2016). Kockanje mladih u Hrvatskoj - učestalost igranja i zastupljenost problematičnog kockanja, Kriminologija i socijalna integracija, 27(2), 24-47.

Huić, A., Jugović, I., & Kamenov, Ž. (2015). Stavovi studenata o pravima osoba homoseksualne orijentacije. Revija za socijalnu politiku, 22(2), 219-244.

Kamenov, Ž., Huić, A. i Jugović, I. (2014). Partnerski odnosi u kontekstu roda i rodnih uloga, U: A. Brajša-Žganec, J. Lopižić i Z. Penezić (Ur.) Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva, Jastrebarsko: Naklada Slap (str. 239-274)

Huić, A., Kamenov, Ž. and Jelić, M. (2012). Does equity in ways of showing love matter for marital satisfaction? Primenjena psihologija, 5 (3), 209-239

Huić, A., Ricijaš, N. i Branica, V. (2010). Kako definirati i mjeriti kompetencije studenata – validacija Skale percipirane kompetentnosti za psihosocijalni rad, Ljetopis socijalnog rada, 17 (2), 195-221.

Cjelovita bibliografija

https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=309191

Dr. sc. Aleksandra Huić, doc.
Soba: C-304, Tel. 4092 308
E-mail: ahuic@ffzg.hr
termin konzultacija:
po dogovoru e-mailom

Kao stručni suradnik sudjelovala je u radu dva tehnološko-razvojna projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa koja se se bavila razvojem psiholoških mjernih instrumenata. Bila je i glavni administrator TEMPUS projekta. Od 2005. godine do danas sudjelovala je kao koordinator projektnih aktivnosti i istraživač u desetak primijenjenih znanstveno-stručnih i evaluacijskih projekata.

Jedna je od autorica prvog hrvatskog preventivnog programa kockanja mladih “Tko zapravo pobjeđuje?” koji je baziran na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Surađuje i na razvoju preventivnog programa seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima u suradnji sa Ženskom sobom.

Održala je preko 20 predavanja i radionica na stručnim skupovima psihologa, farmaceuta, socijalnih pedagoga, socijalnih radnika, sudaca, psihijatara i srednjoškolskih profesora uglavnom na temu komunikacijskih i prezentacijskih vještina, načina suočavanja sa stresom i kognitivnih distorzija u kockanju. Kao stručni predavač surađuje s Agencijom za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Kao članica programsko-organizacijskog odbora kontinuirano sudjeluje u organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa Dani Ramira i Zorana Bujasa od 2003. godine do danas, a bila je članica organizacijskog odbora nekoliko većih međunarodnih konferencija.

Organizacijski, te kao izlagač, sudjeluje od samih početaka 2011. godine i u PsihoFestu – festivalu psihologije. Koordinatorica je sudjelovanja PsihoFesta u sklopu Znanstvenog Piknika 2013. i 2014. godine.

Članica je Upravnog odbora Centra za primijenjenu psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu.