Istraživanja

Besplatni softveri - Behaviour Brain Research

Želite provesti eksperiment, a nemate odgovarajući softver? Pripremate diplomski rad, a nemate ideja? Kolega Nenad Brkić osmislio je nekoliko vrlo zanimljivih (besplatno dostupnih!) softvera za generiranje eksperimenata, uglavnom iz područja kognitivne neuroznanosti. Možete ih naći ovdje.

Provjera evolucijskog modela prilagodbe i zdravlja (MZOŠ projekt 130-0000000-3294)

Svrha ovog projekta je provjera postavki evolucijskog modela prilagodbe i zdravstvenih ishoda. Od ranije je poznato da su, ovisno o individualnim osobinama i okolini, neki pojedinci skloniji stresom induciranim poremećajima od drugih. Međutim, u klasičnim psihološkim modelima prilagodbe i zdravlja često se zanemarivala činjenica da prirodni odabir djeluje tako da maksimalizira reproduktivni uspjeh prilagođenih organizama, a ne njihovu individualnu sreću, zdravlje ili dugovječnost: ako su individualno zdravlje i reproduktivni uspjeh u međusobnom konfliktu, prirodni odabir favorizira reproduktivni uspjeh (Nesse, 2001). U okviru darvinijanskog koncepta stresa postavlja se pitanje zašto određeni pojedinci obolijevaju upravo od određenih bolesti: primjerice, zašto neki ljudi razviju reumatoidni artritis, a neki depresiju? Različiti organizmi usvajaju različite bihevioralne strategije suočavanja sa stresom. Oni se međusobno razlikuju i po svojim kapacitetima održavanja alostaze - temeljnog adaptivnog procesa kojim se aktivno održava stabilnost unutar promjene, tj. kojim se organizam prilagođava predvidljivim i nepredvidljivim događajima (McEwen i Wingfield, 2003). Alostatski trošak organizma raste kada se medijatori alostaze, poput hormona, neurotransmitera ili imunocitokina otpuštaju prečesto ili nedovoljno. Kako alostaza ovisi o temeljnim tipovima ličnosti i temperamenta te djeluje različito u različitim uvjetima, pretpostavljamo da je moguće identificirati određene skupine i situacije u kojima postoji veći rizik za razvoj određenih bolesti (npr. pojedinci određenih psiholoških karakteristika, niži društveno-ekonomski slojevi, žene u određenim životnim razdobljima, partneri u nekvalitetnim vezama). Osim samih zdravstvenih ishoda, u istraživanju će biti prikupljene razne elektrofiziološke mjere, poput P300 vala (koji se dovodi u vezu s osobinama temperamenta i ličnosti za koje se može pretpostaviti da su medijatori u alostatskim procesima), hemisfernih razlika u amplitudi valova unutar ? frekvencijskog pojasa (za koje se smatra da odražavaju razlike između pojedinaca s izraženijim sustavom inhibicije odnosno aktivacije) i mjera srčanog rada u interakcijama bračnih partnera s različitim komunikacijskim obrascima. Očekujemo da će se kod pojedinaca s izraženijom aktivnošću sustava aktivacije u usporedbi s onima s izraženijim sustavom inhibicije, zbog različite fiziološke podloge njihovih strategija suočavanja pokazati sklonost razvoju drugačijih vrsta oboljenja.

 

Za pregledavanje radova objavljenih u sklopu ovog projekta, kliknite ovdje.

Biopsihosocijalne odrednice doživljavanja i ponašanja u zdravlju i bolesti (Projekt 0130494)

Biopsihosocijalni model bolesti

Prema biopsihosocijalnom modelu, biološki, psihološki i socijalni činitelji imaju jednako značenje u određivanju zdravlja i bolesti. Procesi na makro- i mikrorazini kroz međusobnu interakciju dovode do zdravlja ili bolesti, a kako su ti procesi  međuzavisni, promjene na jednoj razini dovode do promjena u drugim razinama. Kronični stres može potisnuti aktivnost imunološkog sustava, no postoje velike individualne razlike u percepciji događaja kao stresnih i reakcijama na njih, ovisno o ličnosti, stilu suočavanja, stupnju samopoštovanja, lokusu kontrole, optimizmu-pesimizmu, procjeni samoefikasnosti, socijalnom kontekstu i percipiranoj socijalnoj podršci. Osim što stres može dovesti do egzacerbacije bolesti, postoji i utjecaj u suprotnom smjeru: pogoršanje bolesti može izazvati psihičku neravnotežu, pri čemu će se utjecaj bolesti razlikovati ovisno o osobinama pojedinca, ali i pojavnosti bolesti.

Cilj je istražiti glavne biološke, psihološke i socijalne odrednice zdravlja i bolesti, te utvrditi na koji način bolest djeluje na pojedinca, o kojim činiteljima ovisi njegova percepcija bolesti i reakcija na nju, te koje psihološke varijable moderiraju funkcioniranje imunološkog sustava.

Spolni hormoni i spolne razlike

Prema dosadašnjim saznanjima postoji značajan utjecaj spolnih hormona na:
a) razvoj nekih struktura SŽS-a, što dovodi do različite organizacije muškog i ženskog mozga te ima za posljedicu različit stupanj razvijenosti pojedinih oblika kognitivnog funkcioniranja muškaraca i žena,
b) uspješnost rješavanja problema određenog tipa ovisno o trenutnoj razini spolnih hormona u organizmu.

Cilj je utvrditi obrazac interakcija spolnih hormona i kognitivnog funkcioniranja, te posljedica koje imaju na spolne razlike.