Istraživanja

Psihološki faktori učenja matematike: uradak, strategije, motivacija i stavovi

(Projekt je odobren 2007. godine)


Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić

Za pregledavanje radova objavljenih u sklopu ovog projekta, kliknite ovdje!


Brojna istraživanja pokazuju da razvoj matematičkih pojmova započinje vrlo rano, već u dojenačkoj dobi, da bi se intenzivirao u predškolskom i školskom razdoblju. Istraživanja pokazuju da djeca često imaju teškoća u svladavanju matematičkih znanja.

 

Rezultati istraživanja također ukazuju na utjecaj  kognitivnih i socio-emocionalnih čimbenika rješavača ali i na  relevantna obilježja zadataka koji utječu na uspješnost djece i odraslih.

 

Ovim istraživanjem želi se utvrditi utjecaj kognitivnih i socio-emocionalnih varijabli  na uradak u matematici kod ispitanika različite dobi.

Na mlađim uzrastima (predškolska djeca i djeca rane školske dobi) ispitat će se kognitivne strategije pri rješavanju zadataka te determinante uratka u matematici. Provjerit će se Model dječjeg odabira i otkrivanja strategija (Shrager i Siegler, 1998.) na zadacima množenja. Razvit će se i računalna simulacija Modela. Longitudinalnim praćenjem ispitat će se  kvalitativne promjene u dječjem strateškom ponašanju u matematičkim problemima koji zahtijevaju uporabu različitih operacija.  Provjerit će se prediktivna vrijednost ranog matematičkog postignuća, strateškog rezoniranja  i socio-emocionalnih čimbenika za kasniji uspjeh u matematici. Na visokoškolskoj razini provjerit će se postavke Modela motivacije postignuća u kontekstu učenja matematike.  Ispitat će se se  utjecaj nekih osobina važnih za proces ostvarivanja akademskog postignuća na izbor ciljeva postignuća te će se istražiti utjecaj ciljeva postignuća u predviđanju strategija učenja.

Podaci u projektu prikupljat će se različitim metodama (skupnim ispitivanjem dječje uspješnosti, individualnim ispitivanjem i snimanjem dječjih strategija, upitničkim mjerama socio-emocionalnih varijabli: stavova i uvjerenja o matematici te straha od matematike te upitničkim mjerama motivacijskih varijabli kod studenata) Rezultati ispitivanja obradit će se suvremenim i odgovarajućim matematičko-statističkim postupcima.

Rezultati istraživanja omogućit će provjere teorijskih modela u području kognitivnih strategija i motivacije te  bolje razumijevanje razvoja dječjeg matematičkog mišljenja. Ukoliko se rana postignuća pokažu prediktivnima za kasniju uspješnost, moći će se ukazati na činitelje kojima u ranom poučavanju matematike treba obratiti veću pažnju.

Dio istraživanja koji se bavi učenjem matematike na visokoškolskoj razini dat će nove uvide u ovo do sad malo istraženo područje. Osim znanstvene provjere teorijskih modela, istraživanje može ponuditi neke smjernice za bolje planiranje predškolskog, osnovno- i srednješkolskog te visokoškolskog kurikuluma.  

Ovaj projekt dio je znanstvenog programa Psihološki čimbenici uspješnog učenja. Program obuhvaća još dva projekta:

  • Kognitivni, metakognitivni i motivacijski čimbenici čitanja i učenja (voditeljica projekta: Svjetlana Kolić-Vehovec)
  • Medijacijska uloga emocija u procesu samoregulacije učenja (voditeljica projekta: Izabela Sorić)

Kognitivni i socio-emocionalni čimbenici učenja matematike (Projekt 0130413)

Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić

Za pregledavanje radova objavljenih u sklopu ovog projekta, kliknite ovdje!

(Trajanje projekta: od 2002. do 2006. godine)

Dosadašnja istraživanja u području kognitivne psihologije usmjerena na učenje matematike provjeravala su utjecaj različitih karakteristika zadataka na učeničku uspješnost.  Osim utjecaja kognitivnih karakteristika rješavača, dokazan je i značajan utjecaj vrste zadatka, jezika u zadatku i kontekstualnih čimbenika. S druge strane istraživanja usmjerena na socio-emocionalne čimbenike u školskom okruženju pokazala su da je učenički uradak u matematici pod značajnim utjecajem stava prema matematici i straha od tog predmeta.

Ovim istraživanjem želimo provjeriti utjecaj pojedinih faktora zadatka (jezika i konteksta) kao i utjecaj nekih kognitivnih i socio-emocionalnih (stav prema matematici, strah od matematike) čimbenika rješavača te okolinskih čimbenika (utjecaj roditelja i učitelja) na usvajanje matematičkih znanja. Pretpostavljamo da je utjecaj pojedinih čimbenika različit u različitim zadacima i da se mijenja  tijekom razvoja djeteta. Očekujemo da je utjecaj karakteristika zadatka važniji na mlađim uzrastima  dok se na starijim uzrastima  pokazuje samo na nekim vrstama zadataka. Kad je riječ o socio-emocionalnim čimbenicima pretpostavljamo da njihov utjecaj na uradak raste s porastom dobi ispitanika. Očekuje se da će rezultati istraživanja pomoći u razjašnjavanju  utjecaja pojedinih faktora  na uradak u različitim vrstama matematičkih zadataka. Utjecaj svih čimbenika bit će razmotren s obzirom na različit uzrast ispitanika što će omogućiti uvid u razvojne promjene u matematičkom mišljenju.

Na temelju istraživanja želimo utvrditi i  kakvu prediktivnu valjanost imaju pojedini čimbenici u fazama ranog razvoja za kasniju uspješnost u učenju matematike.

Dijelovi istraživanja bit će eksperimentalnog karaktera kako bi se mogle jasnije definirati uzročno-posljedične veze karakteristika zadatka i dječje uspješnosti. Dio istraživanja oslanjat će se na primjenu testova i upitnika na djeci ali i učiteljima i roditeljima,  kako bi se ispitale kognitivne i socio-emocionalne varijable koje djeluju na dječje učenje matematike. Rezultat istraživanja bit će podaci istraživanja koji će moći poslužiti kao podloga za unapređenje metodičkih postupaka pri poučavanju matematike.