HR | EN

Percepcija i pamćenje

Naziv studija: Preddiplomski studij psihologije
Nositelj kolegija: dr. sc. Andrea Vranić, doc.
Izvođači kolegija: dr.sc. Dragutin Ivanec, red. prof., dr. sc. Andrea Vranić, doc.
Broj ECTS bodova: 6
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (zimski, 1.)
Status kolegija: obavezni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 45 sati predavanja, 15 sati seminara
Uvjeti za upis kolegija: nema
Način polaganja ispita: pismeni


Ciljevi kolegija:
Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata s područjem kognitivne psihologije koje se odnosi na percepciju i pamćenje. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim teorijskim pristupima te različitim fenomenima unutar područja. Time se stvara temelj za praćenje nastave iz kolegija koji se također bavi kognitivnom psihologijom (Učenje i viši kognitivni procesi), kao i niza općih i primijenjenih kolegija na studiju psihologije.

Sadržaj kolegija:
Definicije percepcije. Razlike između konstruktivističkih (Gregory) i direktnih teorija percepcije (Gibson). Računalna teorija percepcije (Maar). Razlika osjet-percept. Kapacitet senzornih kanala. Dominantnost vidne percepcije. Adaptacija i rekuperacija. Percepcija prema senzornom modalitetu. Percepcija pokreta. Kognitivna psihologija i ljudska obrada informacija. Definicija pamćenja. Funkcije pamćenja. Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja informacija. Radno pamćenje. Pamćenje prema modalitetima. Implicitno-eksplicitno pamćenje. Zaboravljanje. Smetnje pamćenja.

Studentske obveze:
pisana i usmena prezentacija zadane teme, 2 kolokvija, pismeni ispit

Raspored rada (po tjednima):
1. Kognitivna psihologija i ljudska obrada informacija
2. Definicije percepcije. Razlika osjet-percept
3. Razlike između konstruktivističkih (Gregory) i direktnih teorija percepcije (Gibson)
4. Računalna teorija percepcije (Maar)
5. Kapacitet osjetnih kanala
6. Percepcija prema senzornom modalitetu. Dominantnost vidne percepcije.
7. Adaptacija i rekuperacija. Percepcija pokreta.
8. Definicija pamćenja. Kodiranje, organizacija i pronalaženje informacija u pamćenju.
9. Osjetno, kratkoročno i dugoročno pamćenje.
10. Radno pamćenje.
11. Implicitno-eksplicitno pamćenje.
12. Zaboravljanje. Smetnje pamćenja.



Obavezna literatura:
Atkinson & Hilgard (2007). Uvod u psihologiju. (poglavlje 4. Senzorni procesi; poglavlje 5. Percepcija). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Goldstein, E.B. (2011). Osjeti i percepcija. Jastrebarsko. Naklada Slap.

Vranić, A. (2009). Kako se ono zove onaj Nijemac? Vrste i poremećaji pamćenja. U D. Čorkalo-Biruški (ur.), Primijenjena psihologija: Pitanja i odgovori (str. 143-162), Zagreb: Školska knjiga.

Vranić, A., & Tonković, M. (2012). (Ur.). Lažna sjećanja: Izvještaj 21. Ljetne psihologijske škole. Zagreb: FF Press.

Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. (str.13-115; str. 173-188; str. 193-217 i str. 259-279) Jastrebarsko. Naklada Slap.

Dodatna literatura:

Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. (poglavlje 4: Percepcija; poglavlje 5: Pamćenje: modeli i istraživačke metode; poglavlje 6: Procesi pamćenja). Jastrebarsko: Naklada Slap.

FAQ o kolegiju Percepcija i pamćenje

 

Kako?
Seminari se održavaju u tri grupe. Studenti dolaze uvijek u istu grupu i zamjena grupa tokom semestra nije moguća.

 

Gdje i kada?
Dvorana A-229
Ponedjeljkom; 1. grupa 16:15 – 17:00, 2. grupa 17:00 – 17:45, 3. grupa 17:45 – 18:30.

 
Kolokvij?
Kolegij obuhvaća 2 kolokvija (predispita) koji ukupno nose 90 bodova. Dolazak na kolokvij je OBAVEZAN. Svaki kolokvij nosi maksimalnih 35 bodova.


Završni ispit?

Za formiranje ocjene bez polaganja završnog ispita student mora prikupiti minimalno 61 bod kroz nastavne aktivnosti (seminar, kolokvij, pohađanje nastave) pri čemu u oba kolokvija (predispita) mora zadovoljiti prag od 41%. Ukoliko student ne prikupi 61 bod mora pristupiti završnom ispitu. 

Prikaz slučaja

Upute za prikaz slučaja pogledajte ovdje:

Literatura za kolokvij iz Percepcije

Atkinson/Hilgard (2007). Uvod u psihologiju (poglavlja 4 i 5). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Literatura za kolokvij iz Pamćenja

Vranić, A. (2009). Kako se ono zove onaj Nijemac? Vrste i poremećaji pamćenja. U D. Čorkalo-Biruški (ur.), Primijenjena psihologija: Pitanja i odgovori (str. 142-154), Zagreb: Školska knjiga.

Vranić, A. (2009). Kako se ono zove onaj Nijemac? Vrste i poremećaji pamćenja. U D. Čorkalo-Biruški (ur.), Primijenjena psihologija: Pitanja i odgovori (str. 154-162), Zagreb: Školska knjiga.  

Vranić, A., & Tonković, M. (2012). (Ur.). Lažna sjećanja: Izvještaj 21. Ljetne psihologijske škole. Zagreb: FF Press.

Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja (str. 13-115, str. 173-217 i str. 259-279). Jastrebarsko: Naklada Slap.