Psihometrija

Naziv studija: Diplomski studij psihologije
Nositelji kolegija: dr. sc. Vesna Buško, red. prof., dr. sc. Damir Ljubotina, red. prof.
Izvođači kolegija:
dr. sc. Vesna Buško, red. prof., dr. sc. Damir Ljubotina, red. prof., dr. sc. Blaž Rebernjak, viši asist.,  Una Mikac, asist.
Broj ECTS bodova:  5
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (zimski, 1.)
Status kolegija:
obvezni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 30 sati predavanja, 30 sati vježbi
Uvjeti za upis kolegija: nema
Način polaganja ispita: pismeno i usmeno

Ciljevi kolegija

Program kolegija osposobljava polaznike za rješavanje problema u izradi, validaciji i evaluaciji psihodijagnostičkih instrumenata i njihovih upotreba.

Sadržaj kolegija

Struktura i ciljevi psihometrije; Opći modeli konstrukcije kompozitnih testova i skala; Analiza zadataka; Klasična i moderna teorija testova: principi, pretpostavke, usporedbe, modeli CTT i IRT; Generalizacije klasične teorije testova u kontekstu modela latentnih varijabli; Odrednice pouzdanosti mjerenja, značenja koeficijenata pouzdanosti, kriterijska valjanost u kontekstu teorije pouzdanosti; Vrednovanje individualnih rezultata (principi, pristupi, standardizacija); Izrada i upotreba psihometrijskih skala (standardizacija testova); Usporedivost rezultata i skaliranje; Proces validacije testa i testovnih rezultata; Ocjene iskazanih tumačenja testovnih rezultata za različite i specifične svrhe; Kriteriji i standardi za evaluaciju testova,  provedbe testiranja  i posljedica upotrebe testova.

Studentske obaveze

Studenti su obavezni pohađati predavanja i vježbe kako je to propisano Statutom fakulteta. Provjera znanja provodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz praktično rješavanje zadataka u okviru vježbi, pismene zadaće, kolokvije te ispitom nakon odslušanog kolegija.

Raspored rada

Nastava se odvija kroz 2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno. Planirane teme i nastavne jedinice su:
1. Struktura i ciljevi psihometrije; Problemi formiranja testovnih rezultata;
2. Vrste odgovora u česticama testa; Vrste testovnih rezultata; Osobine čestica u odnosu na metrijska svojstva kompozitnih testova.
3. Konstrukcija kompozitnih testova;
4. Opći modeli konstrukcije kompozitnih testova i skala (klasična teorija testova, teorija uzoraka iz domene ponašanja, teorija odgovora na zadatke (IRT), teorija generalizabilnosti);
5. Analiza i izbor zadataka. Karakteristike čestica i osobine ukupnih rezultata.
6.Klasična i moderna teorija testova. Principi, pretpostavke, usporedbe;
7. Modeli klasične teorije testova: model paralelnih, tau-ekvivalentnih i kongeneričkih testova;
8. Modeli IRT;
9. Generalizacije klasične teorije testova u kontekstu modela latentnih varijabli; Teorija latentnih stanja i crta.
10. Procjene pouzdanosti mjerenja. Upotrebe koeficijenata pouzdanosti: pouzdanost mjerenja i varijabilitet bruto rezultata; Značenja koeficijenata pouzdanosti dobivenih različitim metodama.
11. Vrednovanje individualnih rezultata. Principi, pristupi, standardizacija; Izrada i upotreba psihometrijskih skala (standardizacija testova);
12. Vrednovanje razlika među individualnim rezultatima; Usporedivost rezultata i skaliranje.
13. Validacijski proces. Vrednovanje iskazanih tumačenja testovnih rezultata za različite i specifične svrhe; Integracija validacijskih podataka;
14. Kriteriji i standardi za evaluaciju testova,  provedbe testiranja  i posljedica upotrebe testova.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Povjerenstvo za standarde pedagoškog i psihološkog testiranja AEA, APA i NCME (2005). Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.

 

Hambleton,R.,K., Swaminathan,H., Roges,H.,J. (1991). Fundamentals of Item Response Theory. Sage Publications, Newbury Park. Poglavlje 1:  Background (str. 1-6) i Poglavlje 2: Concepts, models and Features (str. 7.- 31.) 

 

Crocker,L., Algina,J. (1986). Introduction to Classical and Modern Test Theory. Harcourt Brace Jovanovic, Fort Worth. Poglavlje 4: Process of Test Construction (str. 66-85.).

 

Kulenović, A. & Buško, V. (2005). Latentne osobine i stanja: O jednoj generalizaciji klasične teorije testova. Suvremena psihologija, 8, 2, 133-146.

 

Petz., B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Društvo psihologa Hrvatske, Zagreb.

 

Anastasi, A. & Urbina, S. (2003). Psychological testing (7. izdanje). New York: MacMillian. Poglavlje 3: Ability testing (str. 271-322).

 


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

 

Nunnally, C..J., Bernstein, I.H. (1994). Psychometric Theory; McGraw-Will, New York. Poglavlje 8: Construction of Conventional Tests (str. 293-334.)

 

Crocker,L., Algina,J. (1986). Introduction to Classical and Modern Test Theory. Harcourt Brace Jovanovic, Fort Worth. (Poglavlje 15: Introduction to ItemResponseTheory) (str. 339.-375.)