Konferencijska priopćenja

SYMPOSIUM ETHNICITY, IDENTITY AND INTERGROUP CONTACT: CHALLENGES OF DIVIDED SOCIETIES

Convenor: Dinka Čorkalo Biruški, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Psychology, Zagreb, Croatia


Participants:
Danielle Blaylock , Joanne Hughes (Queen’s University, School of Social Sciences, Education and Social Work, Belfast, Northern Ireland)


Lana Pehar , Dinka Čorkalo Biruški , Margareta Jelić  (Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Psychology, Zagreb, Croatia), Tea Pavin Ivanec (Faculty of teacher education, Zagreb, Croatia), Jasmina Tomašić Humer (Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Psychology, Osijek, Croatia

Violeta Petroska-Beshka (Ss. Cyril and Methodius University, Center for Human Rights and Conflict Resolution, Skopje, Republic of Macedonia)

Intergroup contact has been extensively documented as an effective tool in improving intergroup relations. However, in societies divided along the ethnic/religious lines precisely the contact between groups is lacking, leaving the groups within their in-group boundaries and deepening the social division. In post-conflict settings such a social estrangement of formerly conflicting groups is even more profound, preventing the society to heal and rebuild functional communities. The symposium brings together researchers from four complex post-conflict settings in order to discuss challenges and living experiences of complex identities, intergroup contact and intergroup relations in their respective social contexts. Petroska-Beshka’s contribution reveals importance of ethnic belonging and identity of majority and minority adolescents in the Macedonian context. Pehar and colleagues’ qualitative study will highlight dynamics of different sources of normative influences (family, school and peer) in determining ingroup-outgroup contacts and networks among majority and minority youth in Croatia. While previous papers contribute to describing majority-minority relations in post-conflict settings, two other papers look at how specific community and social interventions relying on intergroup contact may improve troublesome intergroup relations. Čehajić-Clancy and Bilewicz’s paper will present results of successful effects of a contact intervention containing narratives of moral exemplars on forgiveness and reconciliation in Bosnia and Herzegovina, while Blaylock and Hughes discuss their results of a longitudinal study showing positive changes in intergroup attitudes of adolescents due to intergroup contact in the program of shared education activities. All the studies clearly show profound influences of strong group identities on social dynamics in post-conflict settings but also provide strong evidence about effectiveness of contact in overcoming current social divisions.

Friendships by the rule? Social norms about interethnic contact among ethnic minority and majority youth in Croatia

Lana Pehar , Dinka Čorkalo Biruški , Margareta Jelić , Tea Pavin Ivanec , Jasmina Tomašić Humer

Social norms in general and interethnic contact norms in particular, have an important role in majority/minority relations. In-group norms about contact with the out-group describe and prescribe typical and appropriate intergroup interactions for in-group members and thus determine how, when and why intergroup contact take place. Since norms are context-specific regulators of behavior, the content of these norms is likely to vary across ethnic groups, in different multiethnic contexts, and with different reference groups. The aim of this qualitative study was to explore the content of social norms regarding interethnic contact among majority Croats and four minorities that practice minority education in Croatia: Czechs, Hungarians, Italians and Serbs. In a series of focus groups with majority (15 focus groups) and minority (11 focus groups) youth of age 11-18 years we examined how participants in four majority/minority contexts perceive their in-group norms (parental, peer and school norms) about interethnic contact. The thematic analysis revealed that the perception of contact norms is rather congruent between majority and minority youth in all research contexts, although there are certain contextual differences in the content of these norms. In post-conflict settings of the city of Vukovar youth perceive widespread ethnic separation and lack of support for positive majority/minority interactions and friendships, especially in their school environment. In other, more harmonious, contexts ethnicity during contact is generally irrelevant; contact norms are predominantly positive and inclusive. However, even in harmonious contexts the norms may vary depending on the nature of the contact with the outgroup (e.g. in romantic relationships). The results will be discussed by highlighting dynamics of different sources of normative influences in determining a make-up of ingroup-outgroup contacts and networks among majority and minority youth

Okrugli stol: Obrazovna multikulturnost i socijalna integracija djece i mladih; prakse i izazovi manjinskog obrazovnog modela A u višeetničkim zajednicama u Hrvatskoj

Moderatorica: Dinka Čorkalo Biruški

Autorice istraživanja: Dinka Čorkalo Biruški , Margareta Jelić , Tea Pavin Ivanec, Jasmina Tomašić Humer, Lana Pehar

Sudionice: Kristina Akerman, Irena Penko, Petra Rađenović, Elizabeta Sabljić, Gianfranca Šuran, Tatjana Tomek, Tina Varat, Vedrana Vidaković

Socijalnointegracijska uloga škole u Hrvatskoj nije ni često ni cjelovito istra- živana tema, premda je škola temeljni socijalnointegracijski resurs i osnovni kohezivni element društva. Ta je uloga škole posebno istaknuta u višeetnič- kim zajednicama. Kontekst obrazovanja nacionalnih manjina jedinstveno je socijalizacijsko okruženje koje treba zadovoljiti dvije temeljne funkcije: 1. obrazovati, odnosno omogućiti usvajanje znanja i vještina koje će pojedincu osigurati mjesto u obrazovnoj vertikali i na tržištu rada te, 2. odgajati građanina, odnosno omogućiti usvajanje društvenih normi i vrijednosti koje vladaju u zajednici, kao i društveno prihvaćenih ideoloških i kulturalnih obrazaca, te na taj način oblikovati aktivnoga građanina i osigurati društvenu reprodukciju. U višeetničkim zajednicama multikulturnost je socijalna činjenica, koja će, ovisno o čestini, vrsti i prirodi socijalnih interakcija, oblikovati zajednice kao više ili manje integrirane. Stoga je cilj ovoga okruglog stola okupiti aktere manjinskog obrazovanja po modelu A u Republici Hrvatskoj i raspraviti prakse i izazove s kojima se susreću u suvremenom obrazovnom i širem socijalnom kontekstu. Pod obrazovnom multikulturnošću podrazumijevamo nastojanja i prakse obrazovnih programa i školske sredine da ponude i prenesu znanja, vrijednosti i druge informacije o različitim etničkim grupama, narodima i kulturama koje učenici sreću u svojim socijalnim sredinama, ali i izvan njih, i tako osiguraju integracijski potencijal društva.

Na okruglom stolu će biti raspravljeno nekoliko tema:
Kako se višeetničnost zajednice preslikava u školskom prostoru? Na koje načine škola pomaže u oblikovanju etničkog i nacionalnog identiteta djece, pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj? Kako djeca balansiraju izme- đu jezika koji (obično) govore kod kuće i u školi i jezika šire zajednice?
Koje su obrazovne i druge prednosti obrazovanja djece, pripadnika manjina, na materinjem jeziku i kako se one manifestiraju u socijalnoj sredini u kojoj dijete živi.
Na koje integracijske teškoće i/ili izazove u sredinama u kojima žive nailaze djeca, pripadnici manjina, koji se školuju na materinjem jeziku i kako na njih odgovaraju.

Sudionici okruglog stola bit će stručni suradnici i/ili ravnatelji škola u kojima se nastava odvija po modelu A za četiri autohtone nacionalne manjine u Hrvatskoj (češkoj, mađarskoj, srpskoj i talijanskoj), koji će govoriti o praksama u svojim zajednicama, te razmijeniti iskustva zajedničkih elemenata i posebnosti obrazovanja manjina u četiri različita većinsko-manjinska obrazovna i socijalna konteksta. Usporedit će se iskustva i prakse četiri hrvatske nacionalne manjine, te raspraviti sličnosti i razlike s ciljem predlaganja najboljih rješenja za poticanje čuvanja etničkih posebnosti, ali i integracijske uloge škole u višeetničkim zajednicama.

National identity and the concept of homeland among ethnic minority and majority children in Croatia

Novi Sad (Serbia) 7.- 9.10. 2016.

Margareta Jelić, Lana Pehar, Dinka Čorkalo Biruški, Tea Pavin Ivanec, Jamina Tomašić Humer

The concepts of national identity and homeland can be more complex in ethnic minority then in majority and the context of majority/minority interactions may be the key factor in shaping their identities. In multiethnic states the minority rights practices often determine complexities of minority/majority relations. Hence, minority education certainly creates a specific context for minority/majority relations. This is the case in Croatia where ethnic minorities may practice the right on their mother tongue education. The aim of this study was to explore national identity and a concept of homeland among majority Croats and four minorities that practice minority education in Croatia: Checks, Hungarians, Italians and Serbs. In a series of focus groups with majority (15 focus groups) and minority children (11 focus groups) of age 11-18 years we explored how children understand and define their ethnic and national identity and the concept of a homeland. We were also interested in how schools and larger communities contribute in children’s understanding of these concepts. The thematic analysis revealed that the concept of homeland largely depends on the context of the majority/minority relations. Specifically, while in some (more tense) contexts minority children recognized the country of their (parents’) origin as their homeland, or the homeland is understood more as a home region rather than a country as a whole, in other (more harmonious) contexts majority and minority children share their notion of the (common) homeland. The complexities of the findings will be discussed by revealing and exploring contextual differences in minority/majority relations.

Integracijski procesi većine i manjine u etnički mješovitim zajednicama: prikaz projekta i preliminarni rezultati

NACIONALNE MANJINE U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA

Brijuni – Hotel “Neptun” 19.-22. svibnja 2016.

Dinka Čorkalo Biruški Department of Psychology, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia

Većinsko-manjinski odnosi predstavljaju temelj društvenog funkcioniranja u suvremenom svijetu, u kojem više gotovo da i nema monoetničkih zemalja. Tako društvena stabilnost ovisi o složenoj dinamici manjine i većine: njihovu omjeru, statusnim odnosima i odnosima moći, uzajamnom povjerenju, doživljaju međugrupne prijetnje itd. Međutim, središnji faktor koji temeljno određuje uzajamne odnose i oblikuje društvenu dinamiku je međugrupni kontakt. Novije metaanalitičke studije jasno pokazuju da međugrupni kontakt smanjuje predrasude i pridonosi poboljšanju međugrupnih odnosa. Istraživanja su pokazala i to da su, premda manjina izvještava o više kontakta nego većina te da su kontakti manjine prisniji, efekti kontakta na smanjenje predrasuda veći za većinu, nego za manjinu. Čini se, dakle, da manjina, unatoč intenzivnijem kontaktu s većinom, i dalje ostaje svjesna strukturalnih društvenih razlika i vlastite diskriminiranosti. No, još uvijek je razmjerno malo longitudinalnih istraživanja koja prate promjene manjinsko-većinskih kontakata tijekom vremena i njihovih dugoročnih posljedica na smanjivanje predrasuda i izgradnju stabilnih višeetničkih zajednica. Istraživački projekt Integracijski procesi većine i manjine u etnički mješovitim krajevima: uloga međuetničkog kontakta, percipirane prijetnje i socijalnih normi koji u četverogodišnjem razdoblju od 2015. do 2019. financira Hrvatska zaklada za znanost usmjerava se upravo na dugoročne efekte kontakta na međuetničke odnose djece, adolescenata i njihovih roditelja, pripadnika većine I manjine, u četiri višeetničke zajednice u Republici Hrvatskoj. Jedinstveni kontekst ispitivanja su manjinske i većinske škole, u kojima se nastava odvija na manjinskom jeziku (srpski, talijanski, mađarski i češki) ili pak na jeziku većine (hrvatski). Time se ovaj istraživački projekt pridružuje malobrojnim istraživanjima u kojima se istovremeno promatraju efekti kontakta kod većine I manjine, a uključivanje čak četiri manjinske zajednice čini ga, koliko nam je poznato, sasvim originalnim. U izlaganju će se predstaviti projekt i prvi rezultati kvalitativnog istraživanja u manjinskim I većinskim školama u četiri navedene regije. U nizu intervjua i fokusnih grupa s učenicima, nastavnicima i ravnateljima škola prikupljeni su podaci o odnosima većine i manjina, te njegovanju I održavanju (dvojnih) identiteta manjina, kroz prizmu školskog konteksta, školske klime, nastavnih programa, te unutarškolskih i izvanškolskih vršnjačkih odnosa. Raspravit će se mogućnosti škole kao prostora socijalne integracije djece i mladih, pripadnika većine i manjina, kao i uloga i značaj škole u višeetničkim zajednicama.