HR | EN

Psihologija roda i spola

Voditeljica kolegija: dr. sc. Željka Kamenov, red. prof.

Suradnice na kolegiju: dr. sc. Aleksandra Huić, viša asist., dr. sc. Ivana Jugović, znan. sur. (Institut za društvena istraživanja)

ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni
Oblici nastave s brojem sati semestralno: 30 sati predavanja i 15 sati seminara
Uvjeti za upis kolegija: Socijalna percepcija i stavovi
Način provjere znanja: Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke te pismenim i usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.

 

Okvirni sadržaj predmeta
Rod kao socijalna konstrukcija. Ideja roda u različitim kulturama. Teorijski pristupi izučavanju roda i metodološke specifičnosti. Biološka, socijalizacijska i kognitivna komponenta spolnih i rodnih razlika. Rodni stereotipi i rodne uloge: usvajanje i zauzimanje rodne perspektive u funkciji dobi. Norme i očekivanja vezana uz rodne uloge, dvostruki standardi. Medijska slika roda i spola i recepcija u javnosti.
Rodno specifični problemi i potrebe u različitim područjima života. Specifična očekivanja vezana uz obrazovanje i poteškoće u školi. Raspodjela posla i skrbi za obitelj. Rodne razlike i rodne uloge u radnoj sredini. Muškarci i žene kao roditelji. Razlike u psihičkim i zdravstvenim problemima muškaraca i žena i područja traženja pomoći.
Smjernice u individualnom, grupnom i obiteljskom savjetovališnom radu vezane uz pitanja roda i rodne osjetljivosti. Pružanje psihosocijalne pomoći primjerene specifičnostima pojedinog roda. Utjecaj rodnih stavova psihologa na rad s osobama istog ili suprotnog spola. Rodna diskriminacija. Feminizam i doktrina rodne ravnopravnosti. Javne politike i zaštita rodnih prava.

 
Cilj
Studenti će moći objasniti ulogu roda u doživljavanju i ponašanju pojedinaca u različitim životnim razdobljima i u različitim područjima života. Razlikovat će teorijske pristupe tumačenju roda i znati će primijeniti odgovarajuće metode i tehnike u istraživanjima rodne problematike. Studenti će moći prepoznati i uvažavati rodne i spolne specifičnosti u različitim područjima rada psihologa: u obrazovanju, radnoj organizaciji, pružanju psihosocijalne pomoći.


Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja

2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno tijekom jednog semestra.

Unutar svake nastavne jedinice seminari prate predavanja, tj. na njima se različitim nastavnim metodama i oblicima rada razrađuju i produbljuju sadržaji usvojeni na predavanju te sadržaji koje su studenti samostalno obradili na osnovi zadane literature.

Ukupna ocjena iz kolegija formira se na temelju nekoliko elemenata:

• ocjene iz kolokvija (ukupna ocjena dobivena na temelju bodova iz kolokvija održanog tijekom izvođenja nastave) ili završnog ispita

• ocjene iz individualnih i grupnih zadaća


Maksimalni broj bodova za pojedine elemente:

kolokviji/ završni ispit - 60

individualni i grupni zadaci - 40

UKUPNO 100

OCJENE

88 - 100 bodova = 5

75 - 87 bodova = 4

62 - 74 bodova = 3

50 - 61 bodova = 2

 

Kolokviji

Kolokvij će se organizirati nakon završene nastave i obuhvatiti će cijelo gradivo. Izlazak na kolokvij nije obavezan, no kolokvij se održava tijekom obavezne nastave, u terminima koji će biti na vrijeme najavljeni i objavljeni na web-stranici Katedre za socijalnu psihologiju. Granica prolaznosti kolokvija je 60 %. Studenti koji nisu izašli na kolokvij, ili nisu prošli prag od 60%, kao i studenti koji nisu zadovoljni svojom ocjenom, trebaju izaći na završni ispit za vrijeme ispitnih rokova. Studenti koji su prošli na kolokviju, ovisno o svom rezultatu mogu dobiti između 0 i 60 bodova.

 Zadaci

Studenti će tijekom nastave imati nekoliko individualnih i grupnih domaćih zadataka koji će biti ocijenjeni, a na temelju tih ocjena dobit će bodove.

Grupni zadaci mogu i ne moraju rezultirati istom ocjenom za sve studente (moguće je da studenti podijele dobivene bodove među sobom na pravedan način, prema udjelu svakog člana grupe u zajedničkom radu).


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Archer, J. and Lloyd, B. (2002). Sex and Gender. Cambridge: Cambridge University Press
Lippa, R. A. (2005). Gender - Nature and Nurture. New York: Lawrence Erlbaum Associates
Rogers, W. S. and Rogers, R. S. (2001). The Psychology of Gender and Sexuality. Philadelphia: Open University Press
Beall, A. E. and Sternberg, R. J. (1993). The Psychology of Gender. New York: Guilford Press


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Canary, D. J., Emmers-Sommer, T. M. (1997). Sex and gender differences in personal relationships. New York: The Guilford Press.
Eagly, A. H., Beall, A. E. and Sternberg, R. J. (2004). The Psychology of Gender. New York: Guilford Press
Gilligan, C. (1993). In a different voice. Cambridge: Harvard University Press.
Lips, H. M. (2006). A New Psychology of Women – gender, culture, and ethnicity. New York: McGraw Hill
Oosten, N. van, Vlugt, I. van der (2004). Rod i spol u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
Radovi iz tekuće znanstvene i stručne periodike.