Aktualni projekti u Odsjeku za psihologiju

Projekt: Implicitna ličnost i radno ponašanje

Voditelj: doc. dr. sc. Zvonimir Galić

 

Projekt: Integracijski procesi većine i manjine u etnički mješovitim zajednicama: Uloga međuetničkog kontakta, percipirane prijetnje i socijalnih normi (IntegraNorm)

Voditeljica: prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški

 

Projekt: Odrednice individualnih razlika i intraindividualnih promjena u mjerama emocionalnih sposobnosti i srodnih atributa ličnosti

Voditeljica: prof. dr. sc. Vesna Buško
Suradnici: dr. sc. Blaž Rebernjak, viši asist., Una Mikac, asist.

Sažetak projekta:
Oslanjajući se na pretpostavke koncepcije o latentnim crtama i stanjima kao glavnog formalno-psihometrijskog polazišta, planirano longitudinalno empirijsko istraživanje usmjereno je na analize izvora varijabiliteta u mjerama teorijski manje ili više stabilnih psiholoških svojstava. Glavni ciljevi uključuju, s jedne strane, provjere dimenzionalnosti, vremenske invarijantnosti te stabilnosti individualnih razlika u mjerama automatske evaluacije afektivnih podražaja, a s druge, ispitivanje bioloških odrednica inter- i intraindividualnih razlika u kognitivnoj obradi lica. Glavni troškovi odnose se na pripremu i provedbu istraživanja (izradu instrumentarija, prikupljanje preliminarnih podataka i laboratorijske analize), nabavu softvera za analize podataka, objavljivanje i prezentacije rezultata na međunarodnim skupovima. Očekujemo da će realizacija istraživanja doprinijeti (a) rješavanju metodoloških problema u pripremi projekta u okviru kojega će biti izrađena jedna doktorska disertacija, te također, (2) jačanju postojećih oblika međunarodne suradnje, kao i (3) međunarodne vidljivosti znanstvene produkcije istraživača. 


Projekt: Odrednice uključenosti u učenje matematike i prirodnih znanosti

Voditeljica: prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić
Voditeljica: prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić
Suradnice: doc. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić, Vanja Putarek, asist., doc. dr. sc. Daria Rovan (Učiteljski fakultet), Ema Petričević, asist (Učiteljski fakultet)

Sažetak projekta:
Cilj projekta je ispitati ulogu uključenosti učenika u procesu učenja matematike i prirodnih znanosti te odrediti koje su to osobine i uvjerenja učenika koja doprinose  uključenosti. Uključenost je definirana kao složeni konstrukt koji se sastoji od bihevioralne, emocionalne i kognitivne dimenzije (Fredricks i sur., 2004).  Ispitat će se kako su relevantne karakteristike (osobine ličnosti, regulacijski stilovi, ciljevi postignuća, epistemička uvjerenja) povezane s različitim oblicima uključenosti učenika. Istražit će se i povezanost konstrukta uključenosti s primjenom kognitivnih i metakognitivnih strategija. Ispitivanja će se provesti  na razini pristupa učenika pojedinom nastavnom predmetu kao i na specifičnoj razini pristupa učenika rješavanju  pojedinih zadataka.

 

Projekt: Pisanje teksta – trening uz pomoć kompjutora djece s disleksijom u Švedskoj i Hrvatskoj

Writing a text – computerized training of children with dyslexia in Sweden and Croatia

Nositelj projekta: Psykologiska Institutionen – Göteborgs Universitet, Sverige
Partner u Hrvatskoj: Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Voditelji projekta: prof. dr. sc. Tomas Tjus i prof. dr. sc. Erland Hjelmquist
Voditeljice projekta za Hrvatsku: Prof. dr. sc. Gordana Keresteš i doc. dr. sc. Irma Brković
 
Financijska potpora: Sten A. Olssons Stiftelse för Vetenskap och Kultur (Zaklada za istraživanja i kulturu Sten A. Olsson; br. projekta 1051-13)

Sažetak projekta:
Intervencije kojima se nastoji pospješiti usvajanje čitanja i pisanja djece s disleksijom najčešće se temelje na fonološkom ili tzv. “odozdo-prema-gore” pristupu (engl. bottom-up training). No, pokazalo se da nekoj djeci takav pristup ne pomaže. Intervencija koja će se provesti u ovom projektu temelji se na ortografskom ili tzv. “odozgo-prema-dolje” pristupu (engl. top-down training), usmjerenom na pisanje rečenica i razumijevanje pročitanog teksta. Teorijsku podlogu tog pristupa čine znanstvene spoznaje koje pokazuju da su kod djece s teškoćama čitanja i pisanja osim fonoloških procesa narušene i druge jezične i kognitivne funkcije, primjerice ortografsko dekodiranje i semantička obrada. U ovom projektu zanima nas hoće li djeca koja govore i čitaju dva vrlo različita jezika prema sintaktičkoj i ortografskoj strukturi te korespondenciji fonema i grafema, a pokazuju teškoće u početnom usvajanju čitanja i pisanja, imati koristi od uvježbavanja čitanja i pisanja uz pomoć interaktivnog kompjutorskog programa utemeljenog na ortografskim i semantičkim procesima (program Omega-Interactive Sentences). Uz praktičnu relevantnost i dobrobit intervencije za djecu s teškoćama čitanja i pisanja, projektom će se testirati model koji opisuje usvajanje vještina čitanja i pisanja u različitim jezicima (Siegel i Smythe, 2005). Cilj projekta je ispitati učinke kompjutoriziranog intervencijskog programa usmjerenog na razinu riječi i rečenica u pisanom jeziku na vještine čitanja i pisanja djece koja su slabi čitači u dva jezika različite strukture – hrvatskom i švedskom. Aktivnosti projekta provest će se u nekoliko faza, tijekom školskih godina 2014/15. i 2015/16. U prvoj fazi u svakoj će se zemlji ispitati vještine čitanja i pisanja približno 600 učenika drugih i trećih razreda osnovne škole, primjenom tri kratka testa. Oko 10% djece koja postignu najslabije rezultate (40-60 djece u svakoj zemlji) uključit će se u drugu fazu projekta – šestotjednu intervenciju u kojoj će svako dijete imati 24 polusatna individualna treninga čitanja i pisanja, uz primjenu kompjutorskog programa Omega-IS. Treninzi će se provoditi u školi, za vrijeme ili neposredno nakon nastave, a vodit će ih posebno educirani stručnjaci. U projektu će se primijeniti kvazi-eksperimentalni križni nacrt istraživanja. Djeca odabrana za intervenciju po slučaju će biti podijeljena u skupine A i B. Skupina A prva će proći kroz intervenciju i za to vrijeme skupina B imat će status skupine za usporedbu. Nakon toga skupina B će proći kroz intervenciju, a skupina A imat će status skupine za usporedbu. Kako bi se pratilo napredovanje djece u vještinama čitanja i pisanja i izmjerili učinci intervencije, djeca će biti četiri puta individualno testirana baterijom instrumenata za ispitivanje vještina čitanja i pisanja te s njima usko povezanih kognitivnih vještina – neposredno prije i nakon intervencije s A i B skupinom te šest mjeseci po završetku intervencije. Projekt će rezultirati spoznajama koje će povećati mogućnosti prilagodbe intervencija namijenjenih pospješivanju vještina čitanja i pisanja individualnim potrebama djece u dva jezika vrlo različite ortografske i sintaktičke strukture.

 

Projekt: Razvoj novog modela komunikacije prilikom sukoba u bliskim vezama

Voditeljica: Tina Krznarić


Projekt: Razvoj vještina čitanja i pisanja u ranoj školskoj dobi

Voditeljica: doc. dr. sc. Irma Brković
Istraživači: prof. dr. Gordana Keresteš, prof. dr. Renata Miljević Riđički, prof. dr. Erland Hjelmquist, prof. dr. Tomas Tjus, Jerka Vidović, mag. psih.


Sažetak projekta:
U literaturi, kako stranoj tako i hrvatskoj, premalo je istraživanja kojima je longitudinalno praćen razvoj vještina čitanja i pisanja (VČiP) kod osnovnoškolske djece. Ovdje predloženo istraživanje će omogućiti praćenje razvoja ovih vještina i odrednica tog razvoja.
Za razvoj vještina čitanja i pisanja ključno je razdoblje nižih razreda osnovne škole, a poznavanje čimbenika koji taj razvoj određuju nužno je kako bismo mogli razumjeti, predviđati i unaprijediti uspješnost djece u kasnijem školovanju. Više od 700 učenika drugih i trećih razreda osnovnih škola je inicijalno ispitano, u okviru prethodnog projekta, tijekom drugog i trećeg razreda. Ovdje predloženo istraživanj omogućit će odgovaranje na sljedeća pitanja: Kako se razvijaju VČiP početkom osnovne škole?; Postoje li spolne razlike u obrascima razvoja VČiP?; Na koji način početna razina VČiP predviđa brzinu njihova razvoja? Mogu li kognitivne sposobnosti predvidjeti razinu i tijek razvoja VČiP? U istraživanju će sudjelovati oko 700 učenica i učenika trećih i četvrtih razreda četiriju  osnovnih škola. Vještine čitanja i pisanja će biti ispitane testovima Nizovi riječi, Diktat i Razumijevanje čitanja. Svi testovi su u prethodnim istraživanjima prilagođeni za primjenu na djeci u Hrvatskoj. Ispitivanje će trajati dva školska sata i bit će provedeno u zimskom polugodištu školske godine 2015/16. Istraživanje će biti provedeno u suradnji s Psykologiska Institutionen Göteborg, Sverige.

Projekt: Uloga autobiografskog pamćenja u funkciji dobi

Voditeljica: doc. dr. sc. Andrea Vranić
Suradnice: doc. dr. sc. Margareta Jelić, doc. dr. sc. Mirjana Tonković

Sažetak projekta:
Planirano je kvanititativno korelacijsko istraživanje provjere teorije funkcionalnosti autobiografskog pamćenja na velikom i dobno heterogenom uzorku, korištenjem niza korelata opće dobrobiti. Troškovi istraživanja uključuju pripremu materijala, provedbu terenskog ispitivanja i diseminaciju rezultata. U znanstvenom smislu istraživanje će omogućiti suradnju u međukulturalnoj provjeri teorije. U praktičnom smislu rezultati će omogućiti kreiranje intervencija za poboljšanje kvalitete života starijih osoba temeljenih na boljem korištenju autobiografskog pamćenja.