predavanje Ramira Bujasa
Povijest studija psihologije na Filozofskom fakultetu ujedno je i priča o razvoju psihologije u Hrvatskoj.
Početkom 20. st. pojedine sadržaje iz psihologije predaju filozofi i pedagozi. Primjerice, filozof Albert Bazala drži predavanja pod nazivom Psihologija. Doktorirao je 1900. tezom Psihologijska nauka o apercepciji., a 1905. i 1906. studira u Njemačkoj. Jedno vrijeme boravi u Leipzigu na Institutu za eksperimentalnu psihologiju kod Wilhelma Wundta. Bazala je jedan od osnivača i glavni urednik časopisa Revija za filozofiju i psihologiju 1927. Iz arhivskih dokumenata može se razabrati da prof. Bazala pruža potporu Ramiru Bujasu pri osnivanju samostalne Katedre za eksperimentalnu psihologiju.
- godine Ramiro Bujas postaje asistent profesoru fiziologije Františeku Smetanki i u prostoru Fiziološkog zavoda Medicinskog fakulteta uređuje psihologijski laboratorij, malu psihologijsku knjižnicu i predavaonicu za psihologiju. U tom prostoru Ramiro sljedećih godina izvodi demonstracije psihologijskih pokusa i drži predavanja iz psihologije.
- Ramiro Bujas habilitira se za privatnog docenta iz psihologije na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu s temom o psihogalvanskom refleksu.
Prema raspoloživim podacima, prvu diplomsku radnju na studijskoj grupi XXIX. “Psihologija” obranila je Jelena Miškić, 8. listopada 1930. godine. 25.5.1931. diplomirala je Branka Manojlović, a 27.6.1932. Zoran Bujas.
22.6.1929. Ramiro Bujas izabire se za izvanrednog profesora i potvrđuje formiranje nove stolice (katedre) za eksperimentalnu psihologiju.
Ovaj datum se uzima kao formalni početak sveučilišnog studija psihologije u Hrvatskoj.
U nastavi do početka Drugog svjetskog rata uz Ramira Bujasa sudjeluju Elza Kučera i Zoran Bujas.
Na XXIX. studijskoj grupi Psihologija do 1941. godine diplomiralo je 16 studenata, za vrijeme Drugog svjetskog rata 3 studenta, a od 1945. do 1967. je ovaj program završilo još 15 kandidata.
Od 34 studenta koji su diplomirali na XXIX. studijskoj grupi bilo je 19 žena i 15 muškaraca.
Kratki pregled važnih događaja iz razvoja Odsjeka za psihologiju
| 1920. | Ramiro Bujas utemeljio laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u okviru Fiziološkog zavoda Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U okviru Zavoda razvija i prvu psihologijsku znanstvenu knjižnicu, koja je začetak današnje knjižice Odsjeka za psihologiju |
| 1922. | Ramiro Bujas habilitirao se za privatnog docenta iz eksperimentalne psihologije na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu s temom o psihogalvanskom fenomenu. |
| 1922./23. | Ramiro Bujas u okviru Mudroslovnog fakulteta drži predavanja iz kolegija Psihologija mišljenja, Metodika psihologije te ispitivanje inteligencije. Predavanja se održavaju u prostoru Fiziološkog zavoda na Šalati |
| 1928. | Mudroslovni fakultet mijenja naziv u Filozofski fakultet. Donijeta je Uredba o Filozofskom fakultetu kojom je organizirano 30 studijskih grupa (svaka s tri predmeta). XXIX. studijska psihologijska grupa kao A predmet ima opću i eksperimentalnu psihologiju. |
| 22.6.1929. | Vijeće Filozofskog fakulteta donijelo odluku o osnivanju „stolice za eksperimentalnu psihologiju“ (tj. samostalne Katedre za eksperimentalnu psihologiju), a Ramiro Bujas izabran za izvanrednog profesora na novoj Katedri. |
| 8.10.1930. | 8.10.1930. na studijskoj grupi Psihologija (XXIX. studijska grupa) diplomirala je Jelena Miškić. To je, prema raspoloživim podacima, prva diploma iz psihologije nakon osnivanja samostalne Katedre za psihologiju. |
| 1932. | Pokrenut psihologijski časopis “Acta instituti psychologici universitatis Zagrabiensis”. |
| 1933. | Prvi doktorat iz psihologije na Filozofskom fakultetu obranio je Zoran Bujas s disertacijom «O sukcesivnom kontrastu kod okusa». |
| 1933/34. | U nastavu se uključuje Elza Kučera |
| 1938. | Zoran Bujas postaje privatni docent iz psihologije na Filozofskom fakultetu i preuzima dio nastave |
| 1942. | objavljena knjiga Ramira i Zorana Bujasa: Dobivanje psihologijskih podataka i njihovo računsko obrađivanje, prvi udžbenik iz psihologijske statistike objavljen na hrvatskom jeziku. |
| 1945. – 1947. | Nakon podjele Filozofskog fakulteta na dva dijela, psihologija se predaje na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. |
| 1950. | Osnivanje Katedre za pedagošku psihologiju i Katedre za industrijsku. eksperimentalnu i fiziološku psihologiju |
| 1956. | Osnivanje Katedre za socijalnu i kliničku psihologiju |
| 1958. | Reorganizacijom Filozofskog fakulteta stvoreni su odsjeci koji su ujedinjavali srodne katedre. Na taj način ustrojava se i Odsjek za psihologiju. |
| 1960. | Izdvajaju se samostalna Katedra za industrijsku psihologiju i samostalna Katedra za socijalnu psihologiju |
| 1961. | Filozofski fakultet preselio se na sadašnju lokaciju i Odsjek za psihologiju useljeva u prostor u kojemu se nalazi i danas. |
| 1963. | Osnivaju se Katedra za dječju psihologiju i Katedra za psihometriju |
| 1966./67. | Upisana prva generacija studenata poslijediplomskog studija na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu |
| 1967. | Osniva se Katedra za sistematsku psihologiju |
| 1970. | Pokrenut časopis Revija za psihologiju. |
| 1970. | Prvi puta održan znanstveni skup «Dani Ramira Bujasa» (17.-18. listopada 1970.) |
| 1970. | Pokrenuti specijalistički poslijediplomski studiji iz kliničke, industrijske i školske psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu |
| 1972. | Osniva se samostalna Katedra za kliničku psihologiju |
| 1988. | Održana prva Ljetna psihologijska škola Odsjeka za psihologiju u Zagrebu |
| 1997. | U okviru poslijediplomskih studija ustrojen doktorski studij |
| 1998. | Odsjek za psihologiju u Zagrebu osniva Psihološko savjetovalište Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
| 2003. | Osnovan Centar za psihodijagnostičke instrumente pri Odsjeku za psihologiju (kasnije preimenovan u Centar za primijenjenu psihologiju) |
| 2005./2006. | Upisana prva generacija studenata psihologije prema bolonjskim načelima |
Vršnjaci našeg Odsjeka rođeni 1929. godine su:
3.. siječnja – Sergio Leone, talijanski redatelj (u. 1989.)
17. siječnja – prvi puta se pojavljuje animirani lik mornara Popaja
4. svibnja – Audrey Hepburn, američka filmska i kazališna glumica (u. 1993.)
24. kolovoza – Yasser Arafat, Palestinski političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1994. godine (u. 2004.)
15. siječnja – Martin Luther King, američki baptistički svećenik, aktivist za građanska prava (u. 1968.)
1. travnja – Milan Kundera, češko-francuski književnik
12. lipnja – Anne Frank, autorica poznatog “Dnevnika Anne Frank (u. 1945.)
12. studenog – Grace Kelly, američka glumica, kasnije princeza od Monaka (u. 1982.)
