Povodom 17. tjedna psihologije u Hrvatskoj i na početku obilježavanja 150 godina Filozofskog fakulteta, Centar za primijenjenu psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirao je u srijedu 21. veljače tribinu / panel
“Koliko će tehnologija i umjetna inteligencija promijeniti naš psihološki svijet?
Što psihologija može učiniti?”
Tribina je izazvala dosta zanimanja, rasprave i potrajala više od 2 sata. Htjeli smo potaknuti razgovor i razmišljanje o utjecaju tehnologija i umjetne inteligencije na život pojedinca, psihologiju ali i društvo u cjelini. Uz moderaciju profesora Damira Ljubotina sudjelovali su prof. dr.sc. Jan Šnajder (FER), prof.dr.sc. Denis Bratko (FFZG), dr.sc. Mitja Ružojčić (FFZG) i Aco Momčilović (Future.hr i CroAI) koji su iz različitih perspektiva promišljali dobre strane, ali i potencijalne opasnosti razvoja suvremene tehnologije.
Kroz raspravu i pitanja iz publike otvorena su brojna pitanja o kojima već sada treba razgovarati i zajednički tražiti rješenja.
– Sustavi kojima smo izloženi omogućuju potpunu kontrolu i praćenje našeg ponašanja što utječe na privatnost i mentalno zdravlje. Jesmo li svjesni na što smo sve pristali uporabom modernih tehnologija?
– Različiti, javno dostupni sustavi, omogućuju kreiranje umjetnih slikovnih i video zapisa koje postaje nemoguće razlikovati od stvarnih. Mogućnosti zloupotrebe su ogromne, a trenutno je mogućnost zaštite vrlo ograničena. Kao ključan faktor javlja se povjerenje u izvor informacije.
– Naš osobni identitet postaje sve više virtualan, a opasnosti od krađe identiteta treba hitno regulirati jer su posljedice velike. Sve članove društva treba educirati o čuvanju osobnih podataka i potencijalnim rizicima.
– Otvoreno je pitanje koliko već sada (a možemo samo zamisliti za 5-10 godina) umjetna inteligencija i roboti (koji sve bolje izgledaju) mogu preuzeti uloge prijatelja, učitelja, savjetovatelja pa i psihoterapeuta. Već postojeći sustavi prepoznaju ljudske emocije, suosjećaju i pružaju socijalnu podršku.
– Psihometrija i procjene sposobnosti i ličnosti već sada se dijelom zasnivaju na podacima koje proizlaze iz digitalnog traga koji osoba ostavlja na internetu i kroz različite aktivnosti.
– Naglašeno je da je važna snažnija suradnja psihologa i područja kognitivne znanosti sa stručnjacima u IT sektoru pri čemu svatko treba unijeti svoj dio ekspertnog znanja.
– Tko zapravo nameće nove sustave i s kojim ciljem. Je li napredak cijelog područja potaknut povećanjem profita i kontrole ili povećanjem kvalitete života ljudi i u službi humanosti.
– Koje su posljedice prepuštanja razvoja privatnom financiranju i koliko taj razvoj košta u financijskom i ekološkom smislu?
– Hoće li razvoj ovih tehnologija dodatno povećati društvene razlike između bogatih i onih kojima tehnologije neće biti dostupne na jednak način.
– Tko i s kojim ciljem koristi podatke o nama koje uglavnom dragovoljno prepuštamo kako bismo mogli koristiti različite internetske izazove.
– U području upravljanja ljudskim potencijalima izbor ljudi i upravljanje karijerama postaje sve više oslonjeno na umjetnu inteligenciju. Već se koriste sustavi stalnog praćenja zaposlenika (npr. na osnovi GPS-a) a otvora se pitanje promjena na tržištu rada i obrazovanja sljedećih godina.
– Koje su posljedice razvoja i upotrebe umjetne inteligencije na našu kreativnost, donošenje odluka, procese mišljenja, socijalni i emocionalni život? Čini se da ti sustavi trenutno imaju više negativnih nego pozitivnih posljedica na ljudsko ponašanje. Zašto pristajemo na to?
Otvoreno je i mnogo drugih tema, što znači da se uskoro vidimo na novoj tribini.
Hvala svima koji su sudjelovali!
