Katedra za biološku psihologiju – obavijesti
Obavijesti
Način razmišljanja i mentalno zdravlje
Doktorandica: Ana Čima Franc, mentorica: izv. prof. dr.sc. Ivana Hromatko
Istraživanje je provedeno u online obliku i bilo je dostupno za sve punoljetne osobe tijekom travnja 2023 godine. Cilj istraživanja je bio ispitati i pojasniti postoji li povezanost neuropsiholoških dimenzija ličnosti, konkretnije tendencija približavanja i izbjegavanja s anksioznim i depresivnim simptomima, sa stresnim reakcijama, ruminacijama (ponavljajuće mišljenje usmjereno na osjećaje, uzroke i posljedice vezane uz predmet ruminacije) i kognitivnim stilom.
Prema jednoj neuropsihološkoj teoriji postoje tri dimenzije ličnosti: jedna se odnosi na pretežno izbjegavanje podražaja, druga je sustav borbe/bijega/blokiranja, a treća se odnosi na približavanje podražajima. Približavanje se sastoji od podkomponenti 1. željenja ili ambicioznosti , 2. traženja ili inicijative, 3. stjecanja ili upornosti te 4. sviđanja ili uživanja (u ostvarenom podražaju).
Depresivnost, stres i ruminacije se sastoje od jedne komponente dok je anksioznost ispitivana općenito te u četiri dimenzije, tj. 1. strah od fizički opasnih situacija, 2. od izlaganja socijalnoj procjeni, 3. od novih i nepoznatih situacija, te 4. u svakodnevnim i uobičajenim situacijama.
Način na koji ljudi misle (kognitivni stil) može biti brz ili impulzivan i sporiji ili refleksivan. Kako bi izmjerili kognitivni stilu osobe osmišljeno je 7 zadataka koji na prvu izazivaju impluzivni, intuitivni i netočni odgovor, tj. da bi se točno odgovorilo na pitanje, osoba treba izabrati sporiji, duži put promišljanja (refleksije).
Dakle, mi smo ovim istraživanjem provjeravali kako su povezane dimenzije ličnosti, depresivnost, anksioznost, stres, sklonost ruminacijama te kognitivni stil. Nakon opisa demografskih podataka sudionika na grupnoj razini slijedi opis glavnih nalaza.
Ukratko o opisu demografskih obilježja sudionika: u istraživanju je sudjelovalo 446 osoba, od kojih su bile 272. žene i 173. muškaraca (jedna se osoba izjasnila kao birodna). Cijelo istraživanje su završile 362 osobe, tj. 201 žena i 160 muškaraca. Trećina sudionika je bila mlađa od 25 godina, 18% ih je bilo u tridesetima, 20% u četrdesetima te 10% starijih od 50 godina. Samaca je bilo 25%, u braku je 40% sudionika, a u neformalnoj vezi još 30% (od kojih 40% i živi zajedno), dok su ostali razvedeni ili udovci (5%). Sudionici su bili pretežno visokog obrazovanja (56%), 32% ima srednjoškolsko obrazovanje, a 12% završen stupanj doktora znanosti. Najveći udio osoba je u radnom odnosu (66%) ili studira (28%), dok je manji udio nezaposlenih i umirovljenika (6%). Veliki postotak osoba nema dijagnosticiranu kroničnu tjelesnu bolest (80%) niti psihijatrijsko oboljenje (92%).
Možemo izdvojiti sljedeće važnije rezultate i povezanosti:
- Sudionici koji su skloniji izbjegavanju podražaja kao i reakcijama borbe/bijega/blokiranja postižu više rezultate na upitnicima depresivnosti, anksioznosti (svim komponentama), stresu i ruminacija
- Sudionici koji imaju više rezultate na upitnicima depresivnosti, anksioznosti (općoj) i stresu pokazuju na dimenziji ličnosti veću ambicioznost (želje), no manje su uspješni u njenom ostvarivanju (manje uporni) i manje ima se sviđa ostvareni dobitak; pri tome će oni koje je više strah od socijalne evaluacije i novih situacija manje tražiti načine na koje da ostvare svoje ambicije
- Kognitivni stil se nije pokazao povezanim s dimenzijama ličnosti, no oni koji su refleksivniji pokazuju veći strah od fizički opasnih situacija, a manji u svakodnevnom funkcioniranju i od novih iskustava, tj. možemo reći da su refleksivnije osobe one koje preferiraju sigurnost, a manje se boje novih okolnosti i u svakodnevici
- U kognitivnom stilu nema rodnih niti dobnih razlika, u prosjeku sudionici točno rješavaju 4 od ukupno 7 zadataka, no razlike su pronađene s obzirom na završeni stupanj obrazovanja, pri čemu oni s visokim stupnjem ispunjavaju točno u prosjeku 1,5 zadatak više od sudionika sa srednjoškolskom razinom obrazovanja pa se čini kako razina educiranosti također ima veze s refleksivnijim stilom mišljenja.