Uloga kolektivnog odustajanja od moralnih normi u razvoju sindroma sagorijevanja u socijalnom radu

Središnja tema predloženog istraživačkog projekta je sindrom sagorijevanja na poslu, a cilj je produbiti razumijevanje o prirodi i uzrocima ovog sindroma u socijalnom radu. Projekt se oslanja na novu definiciju sindroma sagorijevanja (Schaufeli i De Witte, 2023), Teoriju zahtjeva i resursa na poslu (Bakker i Demerouti, 2017) te Teoriju moralnog djelovanja (Bandura, 2016). Središnji koncept je organizacijsko ili kolektivno odustajanje od moralnih normi (eng., organizational moral disengagement; OrgMD), mehanizam koji pojašnjava kako sama organizacija može poticati neetično radno ponašanje zaposlenika (Fida, 2024)

Polazna je pretpostavka da doživljaj kolektivnog odustajanja od moralnih normi iscrpljuje pojedinca jer povećava zahtjeve posla, posebice konflikt i nejasnoću radne uloge te emocionalne zahtjeve. Time se razvija sagorijevanje, koje se očituje kroz kroničnu iscrpljenost, psihološku distanciranost od posla te kognitivne i emocionalne poteškoće u radu, a posljedično i kroz neučinkovito radno ponašanje.

Novost projekta je integracija Teorije moralnog djelovanja i Teorije zahtjeva i resursa na poslu kako bi se bolje razumio utjecaj organizacijskog konteksta na doživljaj zahtjeva posla, razvoj sindroma sagorijevanja te pojavu neučinkovitog radnog ponašanja. Time se nadilaze ograničenja postojećih istraživanja koja sagorijevanje objašnjavaju isključivo individualnom percepcijom zahtjeva, izostavljajući efekte šireg organizacijskog kontekst.

Metodološki, projekt se temelji na longitudinalnoj panel studiji u tri vremenske točke i višerazinskoj analizi podataka (individualna i organizacijska razina), uz suvremene statističke postupke na latentnim modelima. Provjerava se podudaraju li višerazinski rezultati s individualnima te objašnjava li ovakav pristup dodatni dio varijance radnog ponašanja. Time se izravno testira pretpostavka da su dobrobit i ponašanje zaposlenika funkcija čimbenika na razini organizacije i na razini pojedinaca.

Praktična važnost leži u pomaku fokusa intervencija s pojedinca na organizaciju. Organizacijske intervencije imaju širi doseg, a sagorijevanje je po definiciji (WHO, 2019) posljedica neuspješno upravljanog stresa na radu, pa je odgovornost nepravedno prebacivati isključivo na radnika.

Primijenjena svrha projekta je istražiti ulogu kolektivnog odustajanja od moralnih normi u razvoju sagorijevanja u socijalnom radu i njegov utjecaj na kvalitetu socijalnih usluga. Time se vraćamo kontekstu u kojem je sagorijevanje prvi put opisano (Freudenberger, 1974), uz cilj proširenja strategija organizacijskih intervencija koje smanjuju neproduktivna i neetična ponašanja kroz očuvanje psihološke dobrobiti stručnjaka.

The role of organizational moral disengagement in the development of burnout syndrome in social work

 The central topic of the proposed research project is burnout at work, and its aim is to deepen understanding of the nature and causes of this syndrome in social work. The project draws on the new definition of burnout (Schaufeli & De Witte, 2023), the Job demands-resources (JD-R) theory (Bakker & Demerouti, 2017), and moral agency theory (Bandura, 2016). The central concept is organizational or collective moral disengagement (OrgMD), a mechanism that explains how an organization itself can encourage unethical work behavior among employees (Fida, 2024).

The starting assumption is that the experience of collective moral disengagement exhausts the individual because it increases job demands, particularly role conflict and role ambiguity, as well as emotional demands. This leads to the development of burnout, which manifests as chronic exhaustion, psychological distancing from work, and cognitive and emotional impairment, and consequently as ineffective work behavior.

The novelty of the project is the integration of moral agency theory and the JD-R theory in order to better understand the influence of the organizational context on the experience of job demands, the development of burnout, and the occurrence of ineffective work behavior. In this way, it overcomes the limitations of existing research that explains burnout exclusively through individual perception of demands, while omitting the effects of the broader organizational context.

Methodologically, the project is based on a longitudinal panel study at three time points and multilevel data analysis (individual and organizational level), using contemporary statistical procedures. It examines whether organizational-level results correspond to individual-level ones and whether this approach explains an additional portion of the variance in work behavior. This directly tests the assumption that employee well-being and behavior are a function of factors at both the organizational and the individual level.

The practical importance lies in shifting the focus of interventions from the individual to the organization. Organizational interventions have a broader reach, and since burnout is by definition a consequence of poorly managed stress at work (WHO, 2019), it is unfair to shift responsibility exclusively onto the worker.

The applied purpose of the project is to investigate the role of collective moral disengagement in the development of burnout in social work and its impact on the quality of social services. In this way, we return to the context in which burnout was first described (Freudenberger, 1974), with the aim of expanding organizational intervention strategies that reduce unproductive and unethical behaviors while preserving the psychological well-being of professionals.